Poznatu izreku „Preko trnja do zvijezda.“ koristimo ovdje jer dobro povezuje koncepte o kojima će biti riječi u ovom tekstu – darovitost, pretjerana pobudljivost i Teorija pozitivne dezintegracije.
Teorija pozitivne dezintegracije
Često se uz darovitu djecu vežu karakteristike poput pobudljivosti, intenzivnosti ili osjetljivosti. U literaturi o darovitoj djeci, kao teorijsko objašnjenje ovih karakteristika darovitosti, koristi se Teorija pozitivne dezintegracije poljskog psihijatra Kasimierza Dabrowskog.
Njegova teorija je jedna od teorija razvoja ličnosti i specifična je po tome što pretpostavlja da su životne krize i stanja dezintegracije, nužni da bi došlo do osobnog rasta i prelaska na sljedeću razinu razvoja ličnosti (Silverman, 2012). Dabrowaki je smatrao i da su razdoblja anksioznosti i depresivnosti u životu pozitivna jer predstavljaju priliku za razvoj ličnosti.
Još jedna njezina specifičnost je u tome što Dabrowski odbacuje koncept razvoja ličnosti kroz faze koje se vežu uz određene životne faze, već govori o pet razina razvoja ličnosti nevezanih za dob pri čemu većina pojedinaca ne dođe do posljednje razine. Pozitivna dezintegracija je proces razvoja ličnosti kroz koji se mijenjaju osobni pogledi na svijet i samoga sebe (Medaglio, 2011).
Prema Dabrowskom, većina ljudi ostaje na prvoj razini razvoja ličnosti, odnosno razini „primarne integracije“, na kojoj ih u životu vode biološki impulsi i nekritično slijeđenje socijalnih konvencija te ne dolazi do izražavanja vlastite autonomije. Na ovoj razini razvoja ljudi se ponašaju na određeni način radi vlastitih interesa ili zato što se i drugi tako ponašaju. Primjeri funkcioniranja na ovoj razini mogu biti korupcija, neetično ponašanje jer osoba „samo slijedi naredbe nadređenih“ ili ponašanje u skladu s motom „cilj opravdava sredstvo.“.
Sljedeće tri razine dezintegracije su prilike da osoba dođe na najvišu, petu razinu, koja se zove i sekundarna razina integracije, ili ostane na primarnoj. Na sekundarnoj razini integracije osoba je integrirana ličnost koja svjesno donosi odluke u skladu s vlastitim sustavom vrijednosti.
Razvojni potencijal
Hoće li se ličnost osobe razviti do najviše razine, ovisi o razvojnom potencijalu koji se razlikuje od osobe do osobe. Postoje tri čimbenika razvojnog potencijala:
- talenti, specifične sposobnosti i opća inteligencija;
- pretjerana pobudljivost i
- kapacitet za unutarnju transformaciju (Silverman, 2012).
Ako osoba ima izražene sve navedene čimbenike, ima veće šanse postići najvišu razinu razvoja ličnosti.
Pretjerana pobudljivost
Pretjerana pobudljivost je koncept Teorije pozitivne dezintegracije koji se najviše dovodi u vezu s darovitom djecom te označava izraženu reaktivnost na podražaje iz okoline (Webb i sur, 2010). Važno je istaknuti da pretjerana pobudljivost ne znači samo da darovita djeca intenzivnije doživljavaju svijet u kvantitativnom smislu, već je njihov doživljaj i kvalitativno drugačiji. Ona se može javiti u pet područja: intelekt, mašta, emocije, psihomotorika i osjetila.
Sam Dabrowski (1972, prema Mendaglio & Tillier, 2006) je istraživao pobudljivost kod umjetnički i intelektualno nadarene djece te ustanovio da ona kod njih jest izraženija u svim područjima. Kasnija istraživanja pokazala su da se najdosljednijim nalazom pokazuje povećana pobudljivost u tri područja, intelektu, mašti i emocijama, i to kod odraslih darovitih pojedinaca (Mendaglio & Tillier, 2006). U nastavku se donose glavne karakteristike pobudljivosti u svakom od područja (Webb i sur., 2010):
- Pretjerana pobudljivost intelekta – izražena znatiželja, učestalo postavljanje pitanja, usmjerenost na rješavanje problema, izrazito aktivan um, glad za znanjem i razumijevanjem, „gutanje“ knjiga, uživanje u mentalnim zagonetkama,
- Pretjerana pobudljivost mašte – izmišljeni prijatelji, dramatično doživljavanje, bogata mašta, izmišljanje igara, sanjarenje, korištenje metafora,
- Pretjerana pobudljivost emocija – izražena briga za okolinu i intenzivne emocionalne reakcije, snažno emocionalno vezanje za ljude, mjesta i stvari, promjene raspoloženja,
- Pretjerana pobudljivost psihomotorike – povećana aktivnost i energičnost, ubrzan govor, potreba za tjelesnom aktivnošću, vrpoljenje, stalno pričanje,
- Pretjerana pobudljivost osjetila – izraženiji doživljaj osjetila vida, sluha, okusa, mirisa i/ili dodira; mogu ih smetati etikete ili neravnine na odjeći, jaka svjetla, snažni mirisi poput parfema, okusi određenih namirnica ili buka.
Implikacije pretjerane pobudljivosti darovitih za stručnjake
Mendaglio (2011) navodi neke načine kako Teorija pozitivne dezintegracije i aspekt pretjerane pobudljivosti darovitih može koristiti stručnjacima. Za početak, važno je da stručnjaci znaju odgovoriti na razdoblja krize u razvoju darovite djece i mladih i facilitirati ih te ova teorija nudi nov pogled na takva razdoblja kao prilike za rast što stručnjacima može olakšati da i sami pozitivnije gledaju na njih.
Nadalje, pretjerana pobudljivost darovitih može biti vrlo izazovna stručnjacima te gledanje na nju kao jedan od čimbenika razvojnog potencijala darovitih može olakšati nošenje sa zahtjevima i intenzivnim reakcijama darovitih. U kontekstu Dabrowskove teorije primijenjene na razvoj darovitosti, možemo reći da izreka „Preko trnja do zvijezda.“ uistinu vrijedi.
Literatura:
Mendaglio, S. (2011). Dabrowski’s Theory of Positive Disintegration: Some implications for teachers of gifted students. Dostupno na: https://www.sengifted.org/post/medaglio-dabrowski
Mendaglio, S. & Tillier, W. (2006). Dabrowski’s Theory of Positive Disintegration and Giftedness: Overexcitability Research Findings. Journal for the Education of the Gifted, 30, 1, 68–87.
Silverman, L.K. (2013). Giftedness 101. New York: Springer Publishing Company.
Webb, J. T., Amend, E., Webb, N.E., Goerss, J., Beljan, P. & Olenchak, R. F. (2010). Pogrešne i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih. Zagreb: Veble commerce.