Psihoterapijski pravci i pristupi

Transakcijska analiza (TA)

Transakcijska analiza je psihoterapeutski pravac i škola. Utemeljio ju je Eric Berne na vrlo humanim i humanističkim filozofskim postavkama: Ljudi su OK te svatko od nas ima vrijednost i dostojanstvo kao ljudsko biće. Kao biće smo uvijek OK, a ponašanja su ta koja nekada nisu odgovarajuća. Svatko ima sposobnost razmišljanja. Svako ljudsko biće, osim osoba s ozbiljnim oštećenjem mozga, ima sposobnost mišljenja. Stoga je svatko od nas odgovoran za svoje odluke i izbore kao i posljedice koje oni donose. Ljudi odlučuju o svojoj sudbini i te odluke mogu mijenjati . Sami odlučujemo o tome kako ćemo reagirati na utjecaje iz okoline, hoćemo li podleći pritiscima, hoćemo li se pobuniti protiv njih ili ćemo ih ignorirati. Drugi ljudi ili životne okolnosti mogu utjecati na nas, ali mi smo ti koji odabiremo i odlučujemo o tome što ćemo osjećati, misliti ili kako se ponašati. Terapijski cilj transakcijske analize je postizanje autonomije. Autonomija u ovom kontekstu znači ponovno postizanje ovih triju sposobnosti: svjesnosti (sposobnost autentičnog doživljaja sebe i svijeta), spontanosti (slobodni odabir misli, osjećaja i ponašanja) i intimnosti (bliskost i sposobnost izražavanja osjećaja, želja i potreba bez manipulacija ili cenzure; davanje i primanje ljubavi).

Terapija igrom

Terapija igrom je sistematično korištenje teorijskog modela s ciljem uspostavljanja interpersonalnog procesa kroz koji educirani terapeuti igrom koriste terapeutske snage igre da pomognu klijentima prevenirati ili razriješiti psihosocijalne teškoće te da postignu optimalan rast i razvoj (definicija prema Američke organizacije terapije igrom, APT). Koristimo je u radu s djecom u dobi od 3 do 12 godina, i njihovim roditeljima kako bi se prevenirali potencijali problemi ili riješili već postojeći problemi.

​Glavni cilj, bez obzira na simptome, jest pomoći djetetu da proradi emocije ili zadovolji potrebe koje mu otežavaju zdrav psihosocijalni razvoj, da poboljša samopouzdanje te da razvije strategije suočavanja s problemom i rješavanja problema. Paralelno s time, s roditeljima radimo na jačanju roditeljskih vještina kroz psihoedukativni i savjetodavni rad. Uz to, prema potrebi, surađujemo s dječjim vrtićima, školama te drugim institucijama.

​Terapija igrom korisna je u radu s djetetom koje: ima problem s emocionalnim reakcijama; se ponaša agresivno prema drugima; je autoagresivno; je anksiozno (napeto), ima veliku separacijsku anksioznost ili neki drugi pretjerani strah; ima noćne strahove, tikove ili se pretjerano samozadovoljava; je proživjelo ili proživljava neki stresan ili traumatski događaj (npr.razvod roditelja, gubitak, zlostavljanje…); se teško socijalizira.

Kognitivno-bihevioralna terapija

Kognitivno-bihevioralna terapija je psihoterapijski pravac kojeg je razvio Aaron T. Beck 60-ih godina 20. stoljeća te je utemeljen na znanstvenim spoznajama, strukturiran i usmjeren na problem. Naglasak je na povezanosti naših misli, osjećaja, ponašanja i tjelesnih senzacija. Primjerice, ako se netko osjeća anksiozno u društvu koje ne poznaje, može pomisliti „Svi mene gledaju.“. Anksioznost tada raste, praćena tjelesnim znakovima poput bržeg lupanja srca, znojenja ili nelagode u trbuhu. Osoba može izbjegavati razgovor ili nastojati umanjiti nelagodu na funkcionalne (npr. duboko disanje) ili disfunkcionalne načine (npr. prekomjerna konzumacija alkohola). Kroz KBT osoba prepoznaje disfunkcionalne obrasce mišljenja i ponašanja, preispituje ih te usvaja učinkovitije načine suočavanja. Važan je terapijski savez između terapeuta i klijenta. Ciljevi terapije se dogovaraju i jasno definiraju. Klijent aktivno sudjeluje i primjenjuje naučeno između susreta kroz zadaće. Ovaj pristup primjeren je za različite probleme poput anksioznih i depresivnih smetnji, niskog samopoštovanja, partnerskih problema, teškoća u kontroli ljutnje i drugih.

Eye Movement Desensitization and Reprocessing (EMDR)

EMDR (od engleskog Eye Movement Desensitization and Reprocessing) je oblik psihoterapijske tehnike koji omogućuje klijentima da se oporave od uznemirujućih simptoma i emocionalnog distresa različitog oblika (npr. velike anksioznosti, neadekvatne tuge, žalovanja, fobija i sl.) a koji je rezultat različitih teških i/ili uznemirujućih životnih iskustava.

Istraživanja su pokazala da se uporabom EMDR metode duljina terapije skraćuje i negativan utjecaj simptoma se brzo smanji što brzo popravlja kvalitetu emotivnog života klijenta. Iako se dugo smatralo da je za oporavak od teške emocionalne boli potrebno vrlo dugo vremena (nekoliko godina ili desetljeća),

EMDR terapija je pokazala da um posjeduje mogućnost bržeg iscjeljenja od psiholoških trauma kao što i tijelo posjeduje sposobnost iscijeliti se od fizičkih trauma.

Ako se porežemo naše tijelo reagira tako da se uključe svi mehanizmi potrebni da se rana zaliječi. EMDR terapija pokazuje da se slično događa s mentalnim procesima. Mozak prirodno djeluje u smjeru iscjeljenja emocionalnih ozljeda a EMDR pomaže ukloniti blokade koje u tom procesu mogu postojati.