Sjećam se jedne svoje klijentice od prije nekoliko godina koja je od silnog pristiska i iscrpljenosti jedva mogla započeti s pričom što je muči. A i kad je započela to je zvučalo kao jedan beskarajan popis stvari i obveza koje je obavila, koje obavlja svaki dan i koje još treba obaviti. Činilo se da popis raste i raste i svaka stavka se činila jednako važnom a njezina tjeskoba je bila skoro opipljiva. Davno je prešla onu točku u kojoj se (eventualno) pitala uživa li u kojem od tih zadataka ili imaju li oni uopće smisla.

Stres pod kojim je konstantno bila ostavljao je sve većeg traga po njezino zdravlje. Korak po korak, susret po susret pa smo došle i do ključnog pitanja brige o sebi.

Kako se nosite sa stresom? Osjećate li se često preplavljeni pa tražite različite tehnike i alate pomoću kojih ćete biti učinkovitiji, brži, produktivniji?

“Otpornost na stres” se definira kao sposobnost uspješnog nošenja s nevoljama, traumama, problemima i drugim izivorima stresa bili oni u obitelji, na radnom mjestu ili uzrokovani financijama, nezaposlenošću i sličnim.

Osobama koje se dobro nose sa stresom pripisuju se uglavnom ove karakteristike kojima uspijevaju umanjiti negativne učinke stresa: samopouzdanje, samopoštovanje, znatiželja, sposobnost utjecaja na okolinu u nekoj mjeri, posjeduju određeni set vještina pomoću kojih učinkovito rješavaju probleme itd.

No, jedna od ključnih značajki koje imaju oni koji se lakše nose sa stresom jest učinkovita briga o sebi i to ne samo u trenucima stresa nego upravo u dane kad je “sve OK”.

Što jest, a što nije briga o sebi?

Briga o sebi nije luksuz i ne mora uključivati ni luksuzne ni skupe stvari. Osim očitoga poput brige o vlastitom zdravlju i sigurnosti (i to ne samo kad smo bolesni), na svakodnevnoj razini briga o sebi podrazumijeva upravo one “sitnice” koje uzimamo zdravo za gotovo i kojih se lako odričemo često onom “Samo da još” rečenicom: “Samo da još _______________ pa ću onda spavati/odmoriti/predahnuti itd.”

Iako san, hrana, voda, odmor spadaju u neke od osnova preživljavanja zapanjujuće veliki broj ljudi sebi često uskraćuje ili narušava nešto od toga.

Kako možemo napraviti više vremena za brigu o sebi?

Ako se odmaknemo od ovih bazičnih stvari, da bismo se osjećali dobro, uživali u životu i bili otporniji na stres, i stvari poput: vremena za sebe, zanimljivog hobija, pauze za šetnju, trenutka za neko zanimljivo štivo, vrijeme za drage osobe, nekih sitnica u kojima ćemo uživati itd. – sve to trebamo promatrati kao ključni dio brige o sebi.

Nekako mi se čini da nam je lakše tražiti neke kompleksne vještine i tehnike dok zanemarujemo ove tako obične a tako ključne stvari koje često ni ne stavimo u planer kao nešto važno.

„Unutarnja“ briga o sebi

Ako vam glasić u glavi stalno prigovara kako niste napravili dovoljno i kako trebate raditi više, kako nije sad vrijeme za odmor i slično, čak i ako odvojite vrijeme za sebe moguće je da zbog ovakvih prigovora u njemu baš i nećete uživati.

U Transakcijskoj analizi (oblik psihoterapeutske škole i prakse) govorimo o negativnom i pozitivnom samogovoru. Negativan samogovor je onaj glasić u glavi koji nam neprestano prigovara, nalazi zamjerke, vidi nešto negativno u svemu što napravimo. S druge strane, pozitivan samogovor, je nešto što bismo mogli nazvati „unutarnjom“ brigom o sebi. Pozitivni samogovor su sve one lijepe stvari i geste koje volimo čuti poput: odlično si to napravio/la; lijepo izgledaš danas, naradio/la si se odmori sad malko; osmijeh, bodrenje i slično. Nekada smo u situaciji da to ne čujemo od drugih a čak i kad čujemo lijepo je i važno da i sami sebe bodrimo na takav način.

Jesen je vrijeme kada priroda počinje usporavati. Pokušajte i vi, malo usporite i zapitajte se što je to što bi me sada razveselilo, opustilo, nasmijalo i recite sebi koju lijepu riječ.