O utjecaju društva i kulture na želje koje imamo
Što nas priča Jorge Bucaya može podsjetiti i podučiti?
Jorge Bucay piše o “glupoj ideologiji”, o vjerovanju da devedesetdevet novčića nije dovoljno da se bude sretan, da vječno trebamo nešto više da bismo mogli biti živjeti ispunjenim životom. Odgoj
svakoga od nas duboko je prožet kulturom u kojoj živimo i stoga je utjecaj kulture na svakoga od nas iznimno snažan. To je suptilan, kontinuiran utjecaj kroz medije, kroz priče koje se prenose iz
generacije u generacije, kroz vjerovanja i rituale. U svojoj suštini pomaže da neke stvari radimo automatski – “jer tako se to radi”. No s druge strane može nametati i osjećaj nedostatnosti.
Za dublje razumijevanje ove tematike, poslužit ćemo se teorijom Transakcijske analize te njenim osnovnim konceptom – ego stanjima. Za one koji nisu upoznati s ovim konceptom, predlažemo da
pročitate poglavlje 2.2 u ovom priručniku.
Dakle, kada govorimo o vjerovanjima koja se prenose “s koljena na koljeno”, govorimo o sadržaju našeg Roditelj ego stanja. Odnosno o introjektima, pounutrašnjenim porukama koje smo čuli ili mislimo da smo ih čuli, vidjeli ili opazili te oni postanu dio našeg unutarnjeg svijeta. Ipak, neće sve poruke postati dio nas jer će to ovisiti i tome kakva je struktura naše ličnosti. To znači da će neki od nas biti podložniji utjecaju društva i njegove kulture dok će neki drugi biti nešto manje. Ali ćemo svi biti u nekoj mjeri.
Kada razmišljamo o uvjerenjima vezano za temu želja, tada svatko od nas vjerojatno može puno toga prepoznati kod sebe. Neka mogu biti:
– važan dio blagdana je darivanje. Bez darivanja ne bi bilo isto.
– kroz poklon (i vrijednost) poklona se pokazuje drugima koliko ih volimo
– kroz poklon pokazujem koliko ja imam
Ove poruke čine Roditelj ego stanje koje utječu na nas i našu svakodnevnicu na način da kupujemo i u konačnici provodimo blagdane u skladu s tim vjerovanjima. No ne utječu samo na samu kupovinu već i na rituale koje njegujemo pa ćemo tako možda organizirati blagdanska druženja na kojima ćemo si razmjenjivati poklone.
Možda ćete sada već pomisliti – ok, koja je poanta ovoga?
Poanta je da budemo svijesni da smo neka uvjerenja prihvatili bez svjesnog preispitivanja te se ta uvjerenja onda odražavaju i na naša ponašanja, a i na mišljenje o sebi. Na primjer, ako ne radim tako, to znači da ja nisam ok osoba. Tako da je krajnji cilj, zapitati se u kojoj mjeri mi doista u tome uživamo? Da li je to način kako želimo provoditi svoje slobodno vrijeme (u gužvi prilikom kupovine, mozganje što da se kupi a da ne bude isto kao prošle godine i sl.).
Gdje je tu utjecaj društva i kulture?
Ako uzmemo medij kako segment kulture, tada će biti jasno da mediji sada intenzivno kroz prodaju svojih proizvoda Ili usluga naglašavaju vrijednosti koje su općenito ljudima važne. Poput, provođenja vremena s bliskim osobama, izražavanje ljubavi i slično. Drugim riječima, utječu na našu želju da kupujemo i darujemo, da imamo i da drugi imaju. S druge strane, možda to nije potreba koju osjećamo i kada taj utjecaj ne bi bio toliko intenzivan, možda bi imali potrebu provoditi vrijeme i izražavati ljubav bliskima na drugačiji način (poput ispeći omiljene kolače i pokloniti ih ili izraditi neki predmet i slično).
Ako uzmemo sve navedeno u obzir, što možete učiniti?
Cilj transakcijske analize je da ljudi žive autonomno. Danas je to vrlo popularno – način življenja koji je odraz nas samih, naših potreba, razmišljanja, osjećanja, povezan sa našom osobnošću, spontanošću a ne primarno obojano porukama koje primamo izvana. Ako želimo živjeti autonomnom, važno je dati si vremena i prostora da osjetimo sebe, te da promislimo u kojoj mjeri uživamo u darivanju i primanju darova, koliko uživamo u tome da želimo još jednu stvar pored onih koje već imamo. Ako shvatimo da to nije način kako želimo živjeti, sada imate priliku za promjenu. Imate priliku doista uživati u tih devedesetdevet novčića koje Jorge spominje bez čežnje za onim stotim. Imate priliku odbaciti mrkvu ispred svog nosa i uživati u onome što već imate. To je za neke od nas život koji nas dovodi bliže sebi a onda i drugima.