Ljutnja
Ljutnja zaista nije ugodan osjećaj! Nije ju ugodno osjetiti u tijelu, mislima, a nekima ju nije ugodno ni pokazati. Ljudi koji se suzdržavaju od pokazivanja ljutnje, ljutnju mogu sakupljati i sakupljati i onda u jednom trenu, kada više ne mogu izdržati, dogodi se da ljutnja „eksplodira“ tako jako da se i sami iznenade. Kakva god bila, ljutnja ima svoju ulogu. Ona sama po sebi nije ni loša ni dobra nego je njezina funkcija da se javi kada nam se nečije ponašanje ne sviđa – tada nas ljutnja treba potaknuti da pozovemo na promjenu ponašanja, ali i da se zaštitimo.
Naravno, u životu su stvari puno zapetljanije pa neki vjeruju kako se nikada ne ljute dok se drugi ljute danima, neki ljutnju zamaskiraju u tugu, neki ju nikada ne izgovaraju nego misle kako bi drugi trebali znati prepoznati njihove i najslabije signale ljutnje.
Jedna od čestih situacija jest da se iza ljutnje krije i povrijeđenost. Nekada je povrijeđenost davna i duboka ali se nekako uvijek ponovno javlja u novim odnosima. Čest je slučaj i da jednostavno nismo naučili kako ljutnju izreći na odgovarajući način, bez vrijeđanja druge osobe.
Za kvalitetnu komunikaciju ljutnje Steiner kojega smo spominjali u tekstu o školovanju srca, nudi vrlo dobar način iskazivanja ljutnje kroz iskaze koje je nazvao „iskaz postupak-osjećaj“.
Iskaz postupak-osjećaj
Iskaz postupak-osjećaj pokazuje da je neki postupak (druge osobe) rezultirao određenim osjećajem (u nama) i, kako navodi Steiner, nizom ovakvih iskaza može se riješiti svaki emocionalni konflikt a da se ostane izvan vrijeđanja i zapadanja u svađu. Cilj iskaza postupak-osjećaj jest prenijeti što smo osjećali nakon što je druga osoba učinila neki postupak. Čini se beskrajno lako zar ne?
Kad si poklopio slušalicu (POSTUPAK) osjećala sam se ljutnju. (OSJEĆAJ)
Kada si zakasnila (POSTUPAK) zabrinuo sam se pa naljutio. (OSJEĆAJ)
Kada si me prekinuo (POSTUPAK) osjetila sam poniženje. (OSJEĆAJ)
No, kako to u praksi obično biva, ovakve jasne, činjenične iskaze često „zagadimo“ unoseći u njih ono što mislimo da je bila motivacija druge osobe:
Kada si mi tako grubo poklopio…
Kada si me ponizila svojim kašnjenjem…
Kada si podcijenio moje mišljenje prekidajući me…
Osim spomenutog „zagađenja“ često smo skloni u iskaz ubacivati i krivicu ili pretpostavljati što druga osoba misli. Tako izmijenjeni iskaz ne samo da ne rješava konflikt, nego ga dodatno produbljuje.
No, koliko god se činilo teško i zastrašujuće iznijeti svoje osjećaje bez potrebe da odmah i opravdamo sebe, bez okrivljavanja drugoga, bez tumačenja postupka druge osobe – dugoročno gledano jasna komunikacija preko iskaza postupak-osjećaj uvelike poboljšava razumijevanje i popravlja kvalitetu odnosa.
Odnos se velikim dijelom gradi upravo kroz komunikaciju. Naravno, neverbalna komunikacija je iznimno važna, no u raspravama i svađama nesporazumi nastaju upravo u verbalnom dijelu komunikacija (ne znam da se netko svađao dva sata koristeći samo govor tijela). Dugoročno gledano, svako ulaganje u komunikacijske vještine pomoći će boljim odnosima a kako je ljutnja snažna emocija i nosi u sebi pokretačku energiju iskoristite tu energiju i kvalitetnu komunikaciju kako biste se zbližili a ne udaljili.
